O pečatu firme

Nakon bezuspešnog pokušaja otvaranja računa za novoosnovano društvo sa ograničenom odgovornišću, kao i zbog poprilične količine administrativnog obespravljivanja zakonom datih prava, odlučio sam jednom i za svagda da razrešim misteriju obaveznosti postojanja pečata za firme.

Počnimo redom. ZAKONOM O PRIVREDNIM DRUŠTVIMA (“Sl. glasnik RS”, br. 36/2011 i 99/2011) koji je na snagu stupio 4.1.2012. godine, a čije se pojedine odredbe primenjuju od 1.2.2012. godine, propisano je sledeće

Upotreba poslovnog imena, pečata i drugih podataka u dokumentima

Član 25

Poslovna pisma i drugi dokumenti društva, uključujući i one u elektronskoj formi, koji su upućeni trećim licima sadrže poslovno ili skraćeno poslovno ime, sedište, adresu za prijem pošte ako se razlikuje od sedišta, matični broj i poreski identifikacioni broj društva.

Društvo može uz poslovno ime da upotrebljava grb, zastavu, amblem, oznaku ili drugi simbol Republike Srbije ili strane države, domaće teritorijalne jedinice i autonomne pokrajine, međunarodne organizacije, uz saglasnost nadležnog organa te države, domaće teritorijalne jedinice i autonomne pokrajine ili međunarodne organizacije.

Društvo nije dužno da upotrebljava pečat u poslovnim pismima i drugim dokumentima društva, ako zakonom nije drugačije propisano.

Društvo ne može isticati prema trećim savesnim licima nedostatke u pogledu forme poslovnih pisama i drugih dokumenata propisane ovim članom.

Hajde da pročitamo treći stav još jednom:

Društvo nije dužno da upotrebljava pečat u poslovnim pismima i drugim dokumentima društva, ako zakonom nije drugačije propisano.

Hajde da iz tog stava izvučemo najbitnije:

(…) ako zakonom nije drugačije propisano.

Čime propisano?

zakonom

Dakle, osnovnoškolskim tumačenjem rečenice iz trećeg stava, uzimajući u obzir sva slova, kao i red reči u rečenici, možemo zaključiti da se upotreba pečata privrednog društva može propisati samo i isključivo zakonom.

Hm… A šta je to zakon? I ko ga piše? Odgovor na ovo pitanje nalazi se u USTAVU REPUBLIKE SRBIJE (“Sl. glasnik RS”, br. 98/2006) koji je na snazi od 8.11.2006. godine.

UREĐENJE VLASTI

1. Narodna skupština

Položaj Narodne skupštine

Član 98

Narodna skupština je najviše predstavničko telo i nosilac ustavotvorne i zakonodavne vlasti u Republici Srbiji.

Nadležnost

Član 99

Narodna skupština:

7. donosi zakone i druge opšte akte iz nadležnosti Republike Srbije,

Primenimo opet osnovnoškolsko tumačenje citiranih rečenica: Narodna Skupština Republike Srbije donosi zakon.

Hajde sada da pogledamo koje obrazloženje je dobio direktor novoosnovane firme kada je hteo da otvori račun u Banca Intesa a.d. Beograd:

Obrazloženje

Bez potpisa, bez pečata, bez imena službenika, bez oznake ekspoziture banke, bez ikakvih odrednica koje bi mogle uputiti na davaoca ili poštovaoca ovakvog obrazloženja, direktor je u navedenoj banci dobio odštampan papir, koji sam skenirao. Verovatno je postojao opravdani strah da će nekako dospeti u javnost ili da će neko nastaviti da postavlja pitanja…

Hajde da vidimo onda šta piše u važećem ZAKONU O PLATNOM PROMETU (“Sl. list SRJ”, br. 3/2002 i 5/2003 i “Sl. glasnik RS”, br. 43/2004, 62/2006, 111/2009 – dr. zakon i 31/2011) koji je na snazi od 17.5.2011. godine.

Idemo, Ctrl+F “pečat” – nema. Ctrl+F “peč” – nema. Ctrl+F “overa” – nema. Ctrl+F “overu” – nema. Ctrl+F “overit” – nema. Pa šta onda ima?

II RAČUNI ZA OBAVLJANJE PLATNOG PROMETA

Dinarski računi

Član 3

Pravna lica i fizička lica koja obavljaju delatnost dužni su da za plaćanje u dinarima otvore tekući račun u banci, da vode sredstva na tom računu i vrše plaćanja preko tog računa, u skladu sa ovim zakonom i ugovorom o otvaranju i vođenju tog računa zaključenim s bankom.

Fizička lica koja ne obavljaju delatnost mogu imati kod banke račune za plaćanje u dinarima.

Pravna i fizička lica mogu imati više od jednog računa u jednoj banci i račune u više banaka.

Narodna banka Srbije propisuje uslove i način otvaranja, vođenja i gašenja računa kod banke, plan računa za obavljanje platnog prometa kod banke, kao i jedinstvenu strukturu za identifikaciju i klasifikaciju računa kod banke, u skladu sa ovim zakonom i zakonom kojim se uređuje naplata javnih prihoda.

Ministar nadležan za poslove finansija propisuje uslove i način plaćanja u gotovom novcu u dinarima za pravna lica i za fizička lica koja obavljaju delatnost.

Oblik naloga za plaćanje

Član 9

Nalog za plaćanje može biti u pisanoj formi, elektronski ili usmen. Usmeni nalog za plaćanje banka i klijent moraju prethodno predvideti ugovorom o otvaranju i vođenju računa.

Nalog za plaćanje mora da sadrži podatke o izdavaocu i primaocu naloga i njihovim bankama, podatke o iznosu, kao i druge propisane podatke.

Prijemna banka neće izvršiti nalog za plaćanje koji ne sadrži sve propisane podatke iz stava 2. ovog člana i ako postoji neusklađenost podataka koji onemogućavaju izvršenje naloga.

Prijemna banaka neće biti odgovorna ako nalog za plaćanje izvrši prema broju računa a nema saznanje da broj tog računa nije tačan.

Nalozi za plaćanje ispostavljaju se na jedinstvenim instrumentima platnog prometa, čiji oblik, sadržinu i način korišćenja propisuje Narodna banka Srbije, a način korišćenja instrumenata platnog prometa kod uplata javnih prihoda, kao i podatke koji se unose u te instrumente, Narodna banka Srbije propisuje na predlog ministarstva nadležnog za poslove finansija.

Banka će vratiti podnosiocu nalog za plaćanje koji nije ispostavljen u skladu s propisom iz stava 5. ovog člana.

Aha, dakle ovim zakonom propisano je da Narodna skupština Republike Srbije… Čekaj… Nije Skupština… Jeste Narodna, ali… Aha, Narodna banka Srbije. Dobro, znači Narodna banka Srbije propisuje sve gore navedeno.

Hajde da vidimo čime je Narodna banka Srbije propisala uslove i način otvaranja, vođenja i gašenja računa kod banke, plan računa za obavljanje platnog prometa kod banke, jedinstvenu strukturu za identifikaciju i klasifikaciju računa kod banke, kao i oblik, sadržinu i način korišćenja naloga za plaćanje koji se ispostavljaju na jedinstvenim instrumentima platnog prometa, i  način korišćenja instrumenata platnog prometa kod uplata javnih prihoda, kao i podatke koji se unose u te instrumente, koje propisuje na predlog ministarstva nadležnog za poslove finansija, na koje se poziva priloženo skenirano obrazloženje?

Evo je ODLUKA O USLOVIMA I NAČINU OTVARANJA, VOĐENJA I GAŠENJA RAČUNA KOD BANKE (“Sl. glasnik RS”, br. 33/2005 i 25/2009) na snazi od 18.4.2009. godine, tačka 13. (Odluke inače nemaju članove, samo tačke):

Otvaranje i gašenje računa kod banke

13. Zahtev pravnih lica i fizičkih lica koja obavljaju delatnost za otvaranje računa kod banke sadrži: naziv podnosioca zahteva, mesto sedište, adresu, telefon, predmet poslovanja – delatnost, matični broj podnosioca zahteva, pečat i potpis lica ovlašćenog za zastupanje.

Stvarno propisan “pečat”.

Stani malo… Čime?

ODLUKOM O USLOVIMA I NAČINU OTVARANJA, VOĐENJA I GAŠENJA RAČUNA KOD BANKE.

ODLUKOM?

Odlukom koju je donela Narodna banka Srbije.

Hajde da se podsetimo šta smo izvukli kao najbitnije:

(…) ako zakonom nije drugačije propisano.

Zar zakone ne donosi beše Narodna Skupština Republike Srbije?

Dakle ako piše ZAKONOM, onda ZAKONOM.

Ne ODLUKOM, ne UREDBOM, ne REŠENJEM, ne PRESUDOM, ne ZAKLJUČKOM, ne PREDLOGOM, ne ZAHTEVOM, ne UPUTSTVOM, ne PRAVILNIKOM, ne STATUTOM, ne UGOVOROM, ne MOLBOM, ne ŽALBOM.

ZAKONOM!

 

 

 

Kako Narodna banka Srbije nema zakonodavnu vlast, i kako Odluka na koju se bankarski službenik poziva nije doneta od Narodne skupštine Republike Srbije, možemo da konstatujemo samo sledeće: Navedene odluke u kojim se zahteva pečat privrednog društva nisu u skladu sa zakonom.

Odluka mora da bude u skladu sa Zakonom jer Narodna banka Srbije nema zakonodavnu vlast.

A vi se gospodo koja ne usklađujete propise, igrate sa našim privrednim sistemom kao deca sa kockama. Posle nije ni čudo što osnovnoškolsko tumačenje reči u rečenici ne pomaže.

DODATAK: Ministar Finansija i privrede je svojim Objašnjenjem objasnio Poreskoj upravi da pečat firme nije obavezan Objašnjenje upotrebe pečata u poreskopravnom postupku (.PDF)


59 Responses to O pečatu firme

  1. Noa says:

    odlican tekst. kakva je situacija sa preduzetnicima, da li i za njih vazi gore navedeno?

  2. Bravo baš sam se dosta nasmejao. Lepo objasnjeno a sada pošaljite u banku Intesu da njihovi pravnici pogledaju.

  3. LaBiLnA says:

    Možda je odgovor u Zakonu o NBS 🙂

    “Položaj, organizacija, ovlašćenja i funkcije Narodne banke Srbije, kao i odnos Narodne banke Srbije prema organima Republike Srbije i međunarodnim organizacijama i institucijama, uređeni su Ustavom Republike Srbije i Zakonom o Narodnoj banci Srbije (“Službeni glasnik RS”, br.72/2003, 55/2004 i 44/2010).

    Narodna banka Srbije je samostalna i nezavisna u obavljanju funkcija utvrđenih Zakonom o Narodnoj banci Srbije i drugim zakonima, a za svoj rad je odgovorna Narodnoj skupštini Republike Srbije. …”

  4. kombi011 says:

    Svaka cast! Udri sad na banku mamu im nepismenu!

    Ovo me podsetilo na slucajeve od onog prvog uvoza automobila novih petooktobarskih vlasti, po nekom MlaDZinom instant resenju da natera vozace da izvrse prenos vlasnistva vozila odnosno da ospore pravnu valjanost Ovlascenja koje je vlasnikvozila davao vozacu za odredjeno vozilo.
    Pa ne moze opstinsko ovlascenje moze samo sudsko, pa ne moze ni sudsko duze od 6 meseci, cirkus jedan.

    E moram da vam saopstim da sam vozio auto 5 godina sa tim ovlascenjem, nisam hteo da platim MlaDzi porez jer je bio lopovsko veliki IZNOS, i napravio sam dzumbus u policijskoj stanici kada sam produzavao registraciju vozila, hteli da me hapse samo zbog toga sto je neki tamo oficir pametnjakovic napisao OBAVESTENJE kojim “naredjuje” svima imaocima ovlascenja za upravljanje da prilikom registracije MORA biti prisutan vlasnim vozila!!! E pa nes’ majci!

    Ne moze OBAVESTENJEM da se naredjuje, propisuje itd., zovi staresinu, mora da bude NAREDBA, UREDBA, UPUTSTVO, necu da idem dok mi ne registrujete auto, zvacu novine TV, sve zivo, zato sto protivpravno terate ljude da izvrse prenos i plate porez lopovu MlaDZi! I posle duzeg ubedjivanja registrovali su mi bez vlasnika vozila i tako 5 godina, OVLASCENJE je OVLASCENJE pa se ti cesi, ende!

    Kad postanem Precednik drzave dembelije, Ptiki ide za ministra pravde a Veliki Mo za direktora RTS-a 🙂 🙂 🙂

  5. Dejan Nikolic says:

    Ovo samo pokazuje da se kod nas nikada necemo drzati Zakona kao pijani plota i da mozemo koliko god hocemo da sredjujemo zakonodavstvo, ono nema nikakav prioritet u odnosu na volju ljudi koji su na nekim polozajima.

  6. Robert says:

    bravo

    isti problem imamo i mi
    sluzbenica u intezi kaze ne moze da izvrsi nalog bez pecata
    ja kzem da ne postoji obaveza posedovanja i koriscenja pecata
    i ako nece da izvrse nalog da zatvorimo racun
    puna sebe onako s visine kaze evo vam papir popunite i zatvorite racun
    nasminkana ona je kao direktorka filijale umisljena onako nju bas briga
    ona ne vidi povezanost izmedju njene plate i naseg racuna
    a kad nemamo racun i kad niko ne bud eimao racun odakle onda plata
    mislim da su nam societe general unicredit i jos jedna banka rekle da uskladjuju
    propise oko otvaranja racuna sa novim zakonom ali evo vec 3 nedelje i nema nikakvih obavestenja da li i kada ce poceti da zakon postuju

  7. Ivica says:

    Banke su dužne da poštuju sve odluke Narodne banke Srbije. Za banke je to isto što i Ustav, u obavezi su da ispoštuju apsolutno svaku odluku NBS i tu nemaju izbora.

    Dakle, ako NBS donese odluku, banke ne mogu da postupaju u suprotnosti sa tom odlukom, a to već jeste utvrđeno zakonom 😉

    • Ptiki says:

      Znači ako NBS donese odluku da se mora pounjavati nacionalna pripadnost na zahtevu za otvaranje računa, Banke će to tražiti iako je to u suprotnosti sa Ustavom Republike Srbije, jer “za banke je to isto što i Ustav”.
      Ma nemoj!
      Odluke NBS jednostavno MORAJU da su u skladu sa Ustavom RS i zakonima i tačka.

      Znači odluka skupštine stanara da ti prodaš stan nekom po toj i toj ceni je ustav za stanare i ti je moraš poštovati? Mani me molim te.

      • Vladan says:

        Apsolutno tačno. Najstariji je Ustav pa Zakon,…Ukoliko neka je neka odredba u konfliktu sa višim pravnim aktom ona je nevažeća.

  8. Baš juče, prekjuče naiđoh na neki zakon, sad ne mogu da se setim koji, u kome skoro svaki drugi član glasi (parafaziram): Predmet ovog člana uređuje se posebnim aktima te i te institucije. Ceo zakon je ispao kao delegiranje ovlašćenja nekom drugom…

    A sve je po zakonu: zakon je preneo ovlašćenja instituciji da se time pozabavi.

    • Ptiki says:

      To su, ako se dobro sećam, takozvane upućujuće norme.

      Na žalost, u ovom konkretnom slučaju zahtevan je zakonski nivo propisa.

      Još nešto, ako je najviše predstavničko telo, po volji naroda, donelo Zakon po kojem se nešto ukida, ko je onda bilo koje drugo telo ili institucija da se poziva na propis koji je donet pre Zakona, koji je ispod zakona, od strane nepredstavničkog tela, da nešto što je Zakonom ukinuto – ipak ostaje na snazi?

      Novi zakon ukida prethodne i tačka. Nema dalje rasprave. Zakon ima da se poštuje tako kako piše, a ne da se izvrdava na pravno neodržive načine.

      P.S. Smatram da je sporna odredba trebala da glasi (parafraziram): Zabranjena je upotreba pečata. Ni jednim podzakonskim aktom se ne može uvesti obaveza upotrebe pečata. Ovim se derogiraju svi podzakonski akti u delu u kojem propisuju upotrebu pečata suprotno ovom Zakonu.

  9. Aleksandar says:

    Slažem se sa svim iznetim u tekstu i pretpostavljam da ima i mnogo važnijih zakona koji su šuplji, nedorečeni kontradiktorni itd ali imam jedno pitanje baš u vezi ovog sa pečatima a to su sledeća dva pitanja 🙂 jer sam fizičko lice pa nemam bauš uvid u procedure koje se odnose na pravna lica prilikom korišćenja bankarskih uskuga:
    1. Šta konkretno znači za firme što ne moraju da koriste pečat u odredjenoj situaciji tj koliko im upotreba pečata otežava poslovanje?
    2. Šta konkretno znači za banke da imaju stavljen pečat na odredjenim dokumentima koje podnosi pravno lice?
    3. Koja su to konkretno dokumenta oko kojih se ovde vodi polemika?
    (ipak imam tri pitanja :D)

    Šta ko dobija a šta ko gubi upotrebom tj nekorišćenjem pečata?

    Ovako gledajući sa strane sve se svodi na neki kapric i inat.
    Službenik: -Moraš!
    Klijent: – E baš neću!

    • Ptiki says:

      Idi u Švajcarsku. Nadji mi jednu firmu (uključujući i banke) da koristi pečat. Nema? Potraži to isto u bilo kojoj zapadno-evropskoj zemlji. Nema? Tc, tc, tc, njima mora da je poslovanje mnogo otežano i da se mnogo natežu sa bankarskim službenicima.

  10. Marijacija says:

    Ako zakonom nije drugačije propisano…Dobro, to je ok. Tehnički, time se ostavlja prostora da se zakon menja i dopunjuje, da se dodaju nove odredbe u samom zakonu kao opštem aktu – opštem, u odnosu na podzakonske akte, ali i npr da se samim podzakonskim aktima konkretizuju neke odredbe koje su propisane zakonom. Pri čemu je akcenat na tome da podzakonski akt (pravilnik, uredba, odluka) mora da bude uvek u skladu sa višim aktom, zakonom.

    Dakle, ovde se radi o jednom prelaznom rešenju, u smislu da tu ne postoji obaveza da se pečat koristi, niti obaveza da se NE koristi. Zapravo, bitno za tumačenje ovde, je deo gde se pominju “poslovna pisma” Društva, kao i “druga dokumenta”. Šta se pod tim smatra, da li ovaj konkretan slučaj i problem može da se podvede pod neki akt koji donosi društvo?
    Ako je u pitanju zvanični obrazac, npr. bančin u redovnom poslovanju ili državni, onda to nije akt koji je privredno društvo interno donelo/ propisalo, niti se u tom smislu može smatrati poslovnim pismom, a ni dokumentom – Društva.

    Zakon ovde ne tumači, niti taksativno nabraja šta se smatra poslovnim pismima i drugim dokumentima, nego upravo ostavlja prostora da se to definiše samim tim zakonom, drugim zakonom, ili nekim podzakonskim aktom. A Narodna banka je državni i nadzorni organ, koji redovno donosi podzakonske akte, i bliže reguliše poslovanje u svom domenu (banke, osiguranje, penz. fondovi)
    I upravo izraz “ako zakonom nije drugačije propisano”, ukazuje na eventualnu mogućnost postojanja izuzetaka:) Lično mislim da odredba jeste nejasna, ali ne u pogledu uobičajne zakonodavne tehnike i upotrebe izraza, upućivanja na norme i slično, nego u pogledu toga što se njom ne ostvaruje cilj zbog koga je i uneta u zakon, a to je pojednostavljenje poslovanja u svakodnevnom pravnom i privrednom prometu. Ako samo na dva dokumenta moraš da staviš pečat, onda je to isto kao da moraš i na sve ostale. Isto tako, moje lično tumačenje je da se pod poslovnim pismima i drugim dokumentima mogu smatrati razni dopisi, ponude, saopstenja..eventualno interna pravila privr.društva, poput odluka, statuta, osnivačkog akta, možda tu mogu da budu i ugovori izmedju dve firme..Ako je tako, onda ne vidim efekat oslobadjanja od obaveze upotrebe pecata:)
    I jedna stvar koja je (skoro) sigurna, je da gde god na nekom dokumentu postoji ona oznaka M.P., tu sigurno mora ići pečat:)

    Dakle, mišljenje da NBS nije pravilno postupila ako joj odluka nije u skladu sa zakonom, bi bilo na mestu samo ukoliko bi zakon potpuno oslobodio obaveze privredna društva da koriste pečat, ili ako bi taksativno nabrojao u kojim to slučajevima ne mora da se koristi pečat, a pri tom da neki od tih slučaja podrazumeva i Vašu situaciju.
    Mislim da uopšte nije jasno šta znači termin “poslovna pisma” , nekako je anahron, i potire nameru da se birokratski problemi u poslovanju prevazidju, ako je takve namere i bilo:)

    • Ptiki says:

      Kada zakonodavac ima nameru da se nešto uredi podzakonskim aktom, ili da neko donese podzakonski akt onda to napiše ovako:

      …pod uslovima i na način koji propiše Narodna banka Srbije.

      Kao što je to napisano u drugom stavu čana 27. Zakona o deviznom poslovanju.

      Osim toga, kasnija norma ukida prethodnu, znači, ako zakon ne propiše obavezu, i ako propisivanje neke obaveze ograniči isključivo na nivo zakona (kao što je to ovde učinjeno) onda svi prethodno doneti podzakonski akti nisu u skladu sa naknadno donešenim zakonom, po načelu lex posteriori derogat legi priori

      Ne bih imao više ništa da dodam.

  11. Marijacija says:

    Ne. Ne mora da ta namera postojati inicijalno; tehnicki se ostavlja mogucnost izmena, dopuna ili donosenja novog akta. Potreba za promenama se javlja i kasnije, tokom primene bilo kog propisa…
    Sve u svemu, akcenat je na cinjenici da zakon ovde NE UKIDA obavezu koriscenja pecata, niti taksativno nabraja slucajeve u kojima je izricito receno da pecat ne mora da se koristi.
    Samo, doduse nemusto, dozvoljava nacelnu MOGUCNOST da se pecat ne koristi.

    Intecija zakonodavca i nije da ukine neke ranije donete zakone ili podzakonske akte – nema derogacije, tako da pominjati lex posterior pravilo, ovde nema smisao..

    • Ptiki says:

      Da. Mora. Ako je rečeno zakonom onda samo zakonom.
      Da je intencija zakonodavca bila da OSTAVI obavezu upotrebe pečata, norma bi glasila: “Privredno društvo je obavezno da ima pečat…”

      A sada ZAHTEVAM da mi navedeš SVE ZAKONE kojima je PROPISANA UPOTREBA PEČATA.
      Hvala.

  12. Dimitrije says:

    Ne bih da trolujem ali,
    Zakon o platnom prometu kaže:
    “Narodna banka Srbije propisuje uslove i način otvaranja, vođenja i gašenja računa kod banke, plan računa za obavljanje platnog prometa kod banke, kao i jedinstvenu strukturu za identifikaciju i klasifikaciju računa kod banke, u skladu sa ovim zakonom i zakonom kojim se uređuje naplata javnih prihoda.”

    Šta god NBS propiše po ovom zakonu je u okviru ovog zakona, ne?

    • Ptiki says:

      Po Zakonu o privrednim drušvima NBS nema pravo da propiše upotrebu pečata, jer se to može uraditi samo zakonom.
      Dakle nikakvim podzakonskim aktom, kao što je propis NBS, ne može se propisati upotreba pečata.
      Propis kojim NBS propisuje upotrebu pečata je protivan Zakonu o privrednim drušvima.

      • Vladan says:

        Iako je sve što kažete veoma logično i nailazimo često na bezbroj slučajeva samovolje bankarskih i drugih službenika, bojim se da u konkretnom slučaju, koji se odnosi na otvaranje računa, niste u pravu.

        Obaveza korišćenja pečata jeste propisana ZAKONOM i to Zakonom o platnom prometu koji je ostavio mogućnost NBS da podzakonskim aktom reguliše ovu oblast. Konkretno Vas obavezuje Član 9. koji ste i sami naveli.

        Nijedan sudija (uključujući i mene :)) ne bi ovu odredbu tumačio drugačije.

        Sve pohvale za napisan tekst!

        • Ptiki says:

          Znači ako zakon propiše da neko ministarstvo nešto bliže odredi podzakonskim aktom, taj podzakonski akt je zakon?
          Bravo sudija.
          To što podzakonski akt NBS nije u skladu sa Zakonom o privredjim društvima, nema veze?
          Nadam se samo da ste prekršajni ili sudija nekog osnovnog suda.

          • Sasa says:

            Alal nama s ovakvim sudijama. A šta je sa redosledom donošenja zakona. Ako su dve pravne norme iz različitih zakona u koliziji, koja je pravno važeća? Novija ili starija.

            Recimo imali ste nekad zakon o trgovini robovima i onda neko donese zakon o ljudskim slobodama kojim se isključuje samo ropstvo. Da li to znači da je trgovina robovima i dalje moguća jer zakon nije ukinut ili promenjen iako je donet novi zakon koji ropstvo zabranjuje?

            Primer je drastičan, ali nadam se dovoljno jasan.

          • Ptiki says:

            Potonji zakon ukida prethodni (lat. lex posterior derogat legi priori). I to piše u prelaznim i završnim odredbama svakog savremenog zakona. Zakonom se takođe propisuje rok za usklađivanje postojećih i donošenje novih podzakonskih akata.

      • Nenad says:

        Nisam pravnik, i slažem se s namerom tekstopisca..i logika je jasna…i ja bih voleo da se peđat već jednom STVARNO ukine..ALI, zar podzakonski akt donet na osnovu nekog zakona (kada zakon propiše donošenje tog akta) koji nije neskladan sa tim zakonom, nije DEO TOG ZAKONA? ,,odluka čije domnošenje propisuje podzakonski akt (npr pravilnik) zar nije deo tog akta, pa samim tim i deo zakona koji je dnođenje pravilnika propisao?…Možda nisam u pravu, treba mi odgovor pravnika….Za obrnuto znam, tj. da je viši akt deo nižeg i kad njegove odredbe u nižem nisu navedene eksplicitno.

        • Ptiki says:

          Nisi u pravu.
          Podzakonski akti moraju da su u skladu sa zakonom.
          Zakon donosi samo i isključivo Narodna Skupština Republike Srbije.
          Srećom, podzakonski akti nisu delovi zakona, inače bi skoro svako imao zakonodavnu vlast, koja, ponavljam, pripada Narodnoj Skupštini.

  13. gagi says:

    da li pecat mora da bude izricito oznacen plavim mastilom ili moze da bude zelenim ili crvenim mastilom

    • Ptiki says:

      Pravilnik je podzakonski akt koji MORA biti i skladu sa zakonima.
      U pogledu obaveznosti pečata, navedeni Pravilnik je protivzakonit.
      I tačka.

  14. Dušan Katilović says:

    “Društvo nije dužno da upotrebljava pečat u poslovnim pismima i drugim dokumentima društva, ako zakonom nije drugačije propisano”.

    Ž.P: ” … dakle, osnovnoškolskim tumačenjem rečenice iz trećeg stava, uzimajući u obzir sva slova, kao i red reči u rečenici, možemo zaključiti da se upotreba pečata privrednog društva može propisati samo i isključivo zakonom”.

    Pa kolega, niste u pravu. Tj. jeste, ali u domenu zdravorazumskog tumačenja. Naime, bančin formular naloga za plaćanje ili karton deponovanih potpisa nisu poslovna pisma niti drugi dokumenti društva – to su dokumenti banke koja se potpuno ispravno ponaša u skladu sa propisima NBS. Srpski rečeno, društvo ne mora da lupa pečat na svoju fakturu ili statut, ali mora tamo gde to propis zahteva. Banka nije nikakav organ uprave niti poseduje javna ovlašćenja i ako se nekom ne dopada njeno primenjivanje pozitivnih normi, on može da ne posluje sa bankom – na sopstvenu štetu.

    Tumačenje propisa koji su u potencijalnoj sadržinskoj, hijearhijskoj ili koliziji vremena važenja nije posao bankarskog službenika, vas lično niti ministra finansija, već isključivo Ustavnog suda ili Narodne skupštine kroz akt Autentičnog tumačenja.

    Ž.P: Nadji mi jednu firmu (uključujući i banke) da koristi pečat. Nema? Potraži to isto u bilo kojoj zapadno-evropskoj zemlji. Nema?”

    Ima! Vrlo rado ću vam reći da u arhivi imam otiske pečata privatnih firmi iz Nemačke, Rumunije, Austrije, Velike Britanije, Finske, Hong Konga, Kine, Slovenije, Hrvatske, Italije i Francuske, čisto da vidite koliko je nezgodno biti ohol u sopstvenom neznanju.

    • Ptiki says:

      Kako ja, a i ostali čitaoci ne bi ostali u neznanju, najljubaznije, bez ikakve oholosti, te molim da nam navedeš odredbu bilo kog važećeg zakona kojom se uređuje oblik i sadržina pečata za privredna društva.
      Najlepše hvala.

  15. Dušan Katilović says:

    http://www.puma.vojvodina.gov.rs/dokumenti/zakoni/zakon_o_pecatu.pdf

    ZAKON O PEČATU DRŽAVNIH I DRUGIH ORGANA
    (“Službeni glasnik RS”, broj 101/2007)
    Sadržina zakona
    Član 1.
    Ovim zakonom uređuju se namena, sadržina, izgled i upotreba pečata koje
    u vršenju poslova iz svog delokruga koriste Narodna skupština, predsednik
    Republike, Vlada, … , kao i pečata koje koriste javne agencije,
    javna preduzeća, privredna društva, ustanove, organizacije i pojedinci kada vrše
    pojedina javna ovlašćenja koja su im poverena zakonom (u daljem tekstu: imaoci
    javnih ovlašćenja).

    To je jedini kogentni zakon kada je reč o pečatu. Imamo dosta primera upućujućih normi (član 38. Zakona o sportu, na primer): “Opšti akti sportskog udruženja jesu: statut, pravilnik i odluka kojom se na opšti način uređuju određena pitanja. Statut je osnovni opšti akt sportskog udruženja. Statutom se obavezno uređuje:

    12) oblik i sadržaj pečata ”

    Najzad, upotreba pečata je i pre donošenja novog Zakona o privrednim društvima bila više u domenu običajnog prava nego zakonom propisane forme.

    Možda vi dajete savete pro bono, ja ih neiskusnijim kolegama ipak ne dajem, tako da ćemo ovde završiti diskusiju.

    Pozdrav,
    D.K.

    • Ptiki says:

      Zaista nisam znao da su sva društva sa ograničenom odgovornošću državni ili drugi organi.
      Evo do ovog momenta nisam ni znao da postoji neko ko tako misli.
      Hvala što ste me ovako neukog prosvetlili.
      Sada mi je daleko jasnije zašto je primena prava u Srbiji problem.

  16. Robert says:

    za dusana katilovica:

    vi imate u dokumentima pecate firmi iz nemacke i drugih drzava a ja cu vama sada objasniti sta vi ustvari imate posto sam ja rodjen u nemackoj mogu vam reci da nijedno preduzece u nemackoj ne mora imati pecat niti ijedna banka ili druga institucija zahteva pecat pecat u nemackoj mozete napraviti na svakom cosku vecinom su to radnje koje prave kljuceve i sl. udjete unutra i kazete hocu ovakav pecat i oni vam pecat naprave kada u nermackoj u banci otvarsate racun za preduzece morate imati licnu kartu i izvod iz njihovog apr-a koji se zove gewerbeschein to su jedine dve stvari koje morate imati da bi otvorili racun kada podizete novac sa racuna imate karticu koju bankar ubaci u citac i vi ukucate pin i dobijete novac ukoliko dizete vecu sumu novca zahtevaju i licnu kartu i takodje dobijate novac ne morate obrazloziti zasto vam taj novac treba niti vas ko sta pita bitno da ste ovlasceni po racunu takodje ne treba pecat kada prijavljujete vozilo nigde ali bas nigde vam pecat ne treba e sada preduzece moze da ima pecat imao sam i jas pecat otisao sam u radnju knjizaru i kupio stempelset ukucajte na google da vidite sta je to zbir raznih pecata i brdo slova koje pincetom stavljate u te drzace raznih oblika tako da sebi mozete napraviti pecat kakav god hocete ja sam recimo pisao ime firme telefon webadresu i email da ne bi morao na svakom papiru to pisati znaci kao neka vrsta vizit karte ali pecat nema znacenje prema ustanovama drugim preduzecima itd ne treba vam pecat ne znam da li sam dovoljno jasno to objasnio i da li ste vi to shvatili da cinjenica sto imate dinA4 papir sa pecatom ne znaci da je pecat obavezan pitajte nekoga u nemackoj da li stalno nosi pecat i smejace vam se u lice kada u nemackoj udjem u banku jedin sto moram imati je licna karta i novac na racunu problem je sto se mi priblizavamo europskoj uniji u kojoj sam ja rodjen i ziveo kada postojala nije vec je bila zajednica za trgovinu ugljem i celikom a totalno smo nespremni imamo totalno nesposobne ljude koji nas vode a kojima kada nacrtate dve ovce na papiru jednu izgube imamo sudije koji ovde komentarisu o zakonima a jedini sud u koji bi ih ja pustio je sudnica na setu za snimanje serije zakon u los andjelesu za john grishamove romane moraju jos da da studiraju par semestra jure problem je sto je taj pecat potekao iz komunizma preuzet je od strane preduzetnika umesto da neko ovde kaze i navede zakon i clan zakona po kom je pecat obavezan citam samo neke komentare i objasnjenja koja nemaju veze sa realnoscu i trenutno vazecim zakonima u srbiji da li znate kada udjemo u eu tog trenutka sva preduzeca strana moraju biti tretirana kao domaca sva strana preduzeca koja nemaju pecat a zele dsa posluju registruju vozilo otvore racun i to im bude onemoguceno ce momentalno tuziti srbiju i dobiti presudu u svoju korist ukoliko i dalje na celu drzave budu ljudi koji ne znaju da odvedu malo dete u skolu a kamoli jedan narod u buducnost

  17. […] Kao što većina znate, po zakonu o privrednim društvima firma nije dužna da ima pečat. Banke kada u svom poslovanju traže pečat od firme uglavnom se pozivaju na upustvo Narodne Banke Srbije. Kako u Srbiji ne postoji pravo i pravda, tako je i jedno uputstvo jače od zakona. Mislim u zemlji dembeliji zvanoj Srbija. Ne u normalnoj pravnoj državi. Zakon o privrednim društvima jasno kaže da Firma nije dužna da koristi pečat sem ukoliko to nije propisano drugim zakonom. A banke se ne pozivaju na zakon nego na uputstvo. Da pročitate više o pečatima i kako banke krše zakon pogledajte Ptikijev blogpost. […]

  18. Ljubo says:

    Mene u banci u kojoj imam otvoren račun “prisiljavaju” da promenim izgled pečata koji sam već koristio godinu i po dana u istoj banci i da pečat mora da ima potpuno isti sadržaj i raspored slova kao što piše u APR-u i već,pošto ja to smatram da ne moram da uradim,kažu da neće da mi realizuju naloge,pa sam s toga prešao u drugu banku koja mi je bez problema oko pečata(ukazao sam im na problem koji sam imao sa ovo prvom bankom) otvorila račun i sada normalno radim.E sad nastaje problem… u prvoj banci su mi ostale pare na računu!??Ko je nadležan da mi rastumači ovu problematiku(čist formalizam,rekao bih)da ne bih morao da se nerviram bez potrebe.Molim savet

  19. Bole says:

    Meni je pečatorezac rekao da prvi pečat mora biti ćirilicom pisan a da posle toga mogu da pravim pečat kakav hoću, latiniocom i da pišem šta hoću. Prvi pečat koristim za banku i za račune a drugi za reklamu i zezanje.

  20. Petar Smiljanić says:

    Ala istupismo zube! Pa tri godine pricamo o tome.
    Dragi moji, niste primetili ko je potpisivao gore navedene dokumente?! Dinkić i slični nedovršeni ekonomisti, pravnici, organizatori nauka i slični.
    Svi zajedno nemaju tri dana radnog staža, uključujući i današnjeg premijera – onog napućenog! Nisu nikad radili, pa ne znaju ni šta može da smeta.

    Ja sam jos 1997 imao raspravu o obliku pečata za SZR, Naravno – napravio sam okrugli, što je bilo bogohulno čak, ali sam tadašnjim zakonodavcima, banci i pečatorescu objasnio tumačenja zakona i nije bilo problema.
    Ali tada je neko nešto i radio! I bilo je ljudi koji su znali i da slušaju!

    Podržavam sve akcije protiv nepismene vlasti!

    • Ptiki says:

      Poštovani,
      Cenim borbu, zaista.
      Samo da kažem da ovo niti je akcija, niti je usmereno protiv vlasti. Ovo je samo apel na primenu Zakona onako kako je napisan. I ništa više. Ali izgleda da je to ovde neverovatan problem.

  21. Vesna says:

    Da li je iko uspeo da otkrije tajnu pečata? Učestvovali smo u javnoj nabavci, dobili odlukom posao, a onda je neispravni ponuđač gledao naše papire i otkrio da naša fotokopija ugovora o zakupu kamiona nema pečat zakupodavca… Ima potpis, ali pečat ne. Uz ugovor je priložena i fotokopija polise osiguranja od autoodgovornosti na kojoj je identičan potpis zakupodavca (kao dokaz da on stvarno poseduje vozilo). Javna nabavka je oborena odlukom naručioca i niko posao neće raditi zbog pečata zakupodavca. Naravno, naručilac nije obrazložio po kom članu, kog zakona je pečat, na ugovoru o zakupu pokretnih stvari, obavezan. Jedan pravnik kaže da pečat ne treba, a drugi da treba ali ne zna tačno gde je to pročitao :). Zahvaljujem na bilo kakvoj informaciji.

  22. Siniša says:

    Koji si TI meni KRALJ!!! :)))))))))

  23. Данило says:

    Народна банка је донела нову „одлуку“ која, у својој тачки 14, сада ипак омогућава банкама да аутентичност проверавају на начин договорен са корисником:

    „Правна лица и предузетници не морају уз захтев из става 1. ове
    тачке подносити картон депонованих потписа и образац оверених
    потписа лица овлашћених за заступање из тачке 5. став. 2. одредбе под
    5) и 6) ове одлуке, ако су банка и корисник платних услуга уговорили
    другачији начин провере аутентичности подносиоца платног налога.“

    Сада је главно питање које банке пристају на то, пошто Одлука није више противзаконита, иако је у својој намери другачија (Закон сугерише да не треба користити печат, ова Одлука да треба), осим у случају електронског банкарства (пошто у том случају, свака банка је до доношења ове Одлуке 19. јуна 2015. године, поступала супротно претходној Одлуци када и ако је прокњижавала електронске налоге пошто су они били без печата).

    Видети http://www.nbs.rs/export/sites/default/internet/latinica/20/plp/otvaranje_vodjenje_tekucih_racuna.pdf

    • Ptiki says:

      Zakon ne sugeriše, nego propisuje.
      Ne postoji zakonski osnov da banka ugovori korišćenje pečata, kao što ne postoji zakonski osnov da ugovori sticanje svojine nad prvorođenim detetom direktora firme.

      • Данило says:

        Рецимо то овако. Закон заиста прописује да печат није обавезан на одређеној врсти пословних докумената, али и без таквог изричитог става, важило би исто. Као што важи да ти на пословним документима није потребан потпис председника Републике, или Хан Солоа, и без постојања ставова у Закону који би то изричито истакли.

        Зато, сама чињеница да Закон прописује нешто што је и иначе важило значи да Закон иде *даље*, и да заправо препоручује да се печат не користи. Очигледна је намера законодавца да *препоручи* да се престане са употребом печата. Можда то звучи као „мање“ од прописивања због природе речи у српском језику, али је у овом случају веће, пошто се ради о „негативном“ ставу.

        Оно што сам покушао да истакнем је да су нова Одлука НБС и Закон сада супротстављени у намерама, али не више и у норми. НБС препоручује да се печат користи (прописујући га прво као обавезан, а затим дозвољавајући да се банка и клијент сами договоре како ће се идентификовати), док Закон препоручује да се не користи.

        Што се тиче уговорних могућности, нисам знао да постоје ограничења такве природе (стицање својине над другим људским бићем је, заиста забрањено Уставом, те ћу то само сматрати лошим примером). Ја верујем, да док ми није забрањено, све ми је дозвољено. Ако ја желим да се у пословним радњама пред тобом идентификујем нпр. потписом помоћу мог тајног кључа који ти можеш проверити мојим јавним кључем, ми то можемо потпуно слободно договорити (уз, наравно, обострани пристанак, тј. уговор). Не видим зашто би печат био другачији (осим што се лакше фалсификује :).

        Немој ме погрешно схватити, ја се слажем да печат није обавезан, и да је претходна Одлука НБС била противзаконита. Као практични проблем истичем разлику у природи аката која ће довести до тога да банке и даље траже печат иако више није обавезан ни по Одлуци НБС. Претпостављам да је Одлука преиначена да би се озаконила употреба електронских токена, тј. корисничких имена и лозинки за електронско банкарство.

        Пошто сада банке могу да прихватају документа без печата, од њих и уговора које направе са клијентом зависи како ће исте идентификовати. Препоручујем да се људи распитају код својих банака да ли им то омогућавају, па да знамо које су банке „боље“ а које „лошије“.

        ПС. Веруј ми, и ја сам неко ко воли да чита онако како је написано (нпр. верујем да још увек у Закону о саобраћају не постоје трезни возачи, пошто свако ко има испод 0,3 промила алкохола у крви је „благо алкохолисан“, што је чак и прекршај за одређене категорије возача, нпр. оне који превозе путнике).

        • Ptiki says:

          Danilo,
          Zakon je izričit da se upotreba pečeta može propisati samo drugim zakonom. Dakle ugovor sa bankom ne može da bude pravni osnov za upotrebu pečata.

          • Данило says:

            Овде, ипак, морам да се не сложим са тобом.

            Закон прописује да (привредно) друштво није дужно да употребљава печат, што не значи да не може. Остављена је могућност да неки други закон пропише обавезну употребу („није дужно… осим…“) печата у одговарајућим случајевима, али употреба печата ничим није забрањена (ако те добро разумем, твоја је интерпретација да је печат забрањен ако није прописан законом, пошто не дозвољаваш могућност да две странке договоре употребу печата између себе и за њихове потребе).

            Ипак је, изледа, српски језик за свакога по мало другачији 🙂

          • Данило says:

            Да додатно појасним, за такву интерпретацију, на мом српском, би Закон ваљало да каже:

            Друштво *је* дужно да употребљава печат у пословним писмима и другим документима *ако и само ако* је употреба печата прописана законом.

          • Ptiki says:

            Zakonska je pretpostavka nepostojanja pečata. To je sasvim jasno.
            Takođe je sasvim jasno da se zakoni ne primenjuju onako kako su napisani, jer postoje ljudi koji ih tumače na svoju ruku, i koji sebi daju za pravo da budu zakonodavac.
            Šteta.

  24. Igor says:

    Ajde da i ja neku kažem…
    Odluka je podzakonski akt, kao i sve ostalo što ste naveli u isto košu sa njom. Kao podzakonski akt ona je sastavni deo Zakona, a sam Zakon sastavni deo Ustava laički objašnjeno. Tehnički Odluka se temelji u Zakonu, a Zakon se temelji u Ustavu R. Srbije.
    Dakle bez ljutnje Odluka NBS ima puno pravno i zakonsko dejstvo. NBS je ovlašćena od zakonodavnog tela(zakonodavca) da donese tu Odluku umesto njega. To je moguće.
    Proizlazi da je pečat obavezan.

    Što se tiče ministra i njegovog Objašnjenja koje inače ne može spadati u podzakonski akt jer tehnički predstavlja tumačenje, stvari stoje ovako. Ministar je izvršna vlast i kao takav nema pravo tumačenja Zakona, jer tu privilegiju ima samo zakonodavno telo. S druge strane, samo ukoliko je ministar predlagač tog Zakona u okviru vlade(Vlada RS najčešće i predlaže zakone) ima pravo da tumači taj Zakon.
    Kako to funkcioniše u praksi? Predlagač ujedno kada predlaže i objasni svoj Zakon i to objašnjenje se kasnije koristi za primenu tog Zakona. Dakle Poreska uprava nema pravo da tumači bilo koji zakon, već sao da ga prmeni. Ukoliko ga ne primenjuje po tumačenju predlagača snosi odgovornost.

    Šta ovaj član Zakona uopšte nama govori?
    Jednostavno oslobađa privredno društvo da stavlja pečat na svoje interne dokumente.
    Svi ćete brzo primetiti da se na svakom dokumentu izdatom od Poreske uprave prema poreskim obveznicima nalazi i uvek se nalazio uredno udaren pečat. Takav je Zakon.

    • Ptiki says:

      Ako u zakonu piše da se nešto može regulisati samo zakonom, onda to nešto ne može biti regulisano bilo kojim drugim aktom osim zakona.
      Podzakonski akti zajedno sa zakonima čine propise, ali ni u kom slučaju nisu “deo” zakona, već kako im samo ime kaže, pravni “sloj” ispod zakona, i nemaju snagu zakona.
      Delove zakona, kao i zakone u celosti može da donese samo zakonodavac. Svako ko tvrdi drugačije ruši sistem podele vlasti na zakonodavnu, izvršnu i sudsku.

      A sada Vas najljubaznije molim da, pošto već poznajete propise, pronađete zakon (i baš zakon jer je zakonom propisano da se pečat može urediti samo zakonom), koji za privredno drušvo kome nije povereno vršenje javne vlasti propisuje izgled i sadržaj pečata. Koji član, kog zakona?

  25. Ivan Malovrazic says:

    Da li je negde zakonom propisano da je upotreba pečata zabranjena između dva pravna lica? Ako nije, a čini mi se da nije, onda banci nije zabranjeno da isti, za saradnju, zahteva, kao ni klijentu, u ovom slučaju pravnom licu, da odustane od saradnje sa tom bankom. U praksi – sam biraš sa kime ćeš raditi tj. sa kojom bankom, kao što banka odbija da radi sa tobom, koji ne koristiš pečat. Naravno, nikad neće biti naveden izostanak pečata kao razlog, već kapiram da svako pravno lice ima diskreciono pravo da odbije pružanje usluge, i dokle god je tako, banke mogu da traže pečat, osim ako zakon bude glasio “upotreba pečata je zabranjena” ili slično.

    • Ptiki says:

      Netačno.
      Upotreba pečata se može propisati samo i isključivo Zakonom. Upotreba pečata ne može biti zahtevana od strane jednog pravnog lica, odnosno banke.
      Banka ne može da propisuje uslove poslovanja koji nisu u skladu sa zakonom, kao što ne može ni da sebi uzima zakonodavnu fnukciju.
      Na osnovu Vašeg pitanja, banka može da traži da ne budeš crnac ili da budeš belac, ili da skakućeš na levoj nozi dok nosiš zeleni šešir i pevaš “Kolariću paniću” dok zaključuješ ugovor. Jasno je da banke ne mogu da odbiju da otvore račun crncu samo zato što je crnac, kao što ne mogu da odbiju da otvore račun privrednom društvu samo zato što ne koristi pečat.

  26. Milan Fürst says:

    Kakva je situacija za udruženja i preduzetnike? I dalje je obavezno imanje pečata? Hvala.

    • Ptiki says:

      Preduzetnici nisu dužni da imaju pečat.
      Što se udruženja tiče, članom 12 Zakona o udruženjima je propisano da se Statutom udruženja obavezno uređuje izgled i sadržina pečata.

      • vzec says:

        Da li mogu i organizacije da uređuju Statutom korišćenje pečata. Imamo situaciju da smo organizaciona jedinica unutar visoko obrazovne ustanove koja ima mogućnost saradnje sa trećim licima na osnovu rešenja resornog Ministarstva, ali bismo da kao organizaciona jedinica laboratorija imamo svoj pecat a da ne koristimo postojeći pečat ustanove čija smo organizaciona jedinica. Napominjem da nismo zasebno pravno lice nego organizaciona jedinica unutar ustanove. Da li nam treba i od koga ovlašćenje za korišćene pečata koji ne sadrži grb i zastavu nego samo naživ obrazovne ustanove i naziv laboratorije

        • Ptiki says:

          Koje organizacije? Organizacija i organizaciona jedinica nisu isti pravni pojmovi. Organizaciona jedinica nema svojstvo pravnog lica i prati pravnu sudbinu organizacije čija je jedinica.
          Iz Vašeg pitanja uopšte nije jasno o kakvom licu se konkretno radi, pa je nemoguće odgovoriti na ovo pitanje.
          Ukoliko je osnivač organizacije Republika Srbija, ili ukoliko su toj organizaciji poverena javna ovlašćenja, onda se na tu organizaciju primenjuje Zakon o pečatu državnih i drugih organa (“Sl. glasnik RS”, br. 101/2007). Ovim zakonom uređuju se namena, sadržina, izgled i upotreba pečata koje u vršenju poslova iz svog delokruga koriste, pored ostalih, organi autonomnih pokrajina i jedinica lokalne samouprave, kao i pečata koje koriste javne agencije, javna preduzeća, privredna društva, ustanove, organizacije i pojedinci kada vrše pojedina javna ovlašćenja koja su im poverena zakonom.

Leave a Reply to Milan Fürst Cancel reply

Your email address will not be published. Required fields are marked *

This site uses Akismet to reduce spam. Learn how your comment data is processed.